U ovakvim vremenima, lako je biti paranoičan. Gotovo svakog dana možemo naići na novu priču o aplikaciji, TV ili dječjoj igrački koja prikuplja previše podataka, o masovnim zloupotrebama podataka ili nedavnom ransomware napadu koji je harao Internetom. Iako možda ne znamo detalje, svjesni smo da postoji neko ko prati sve što radiomo onlajn. Zapravo, najveći dio mašine koja monetizuje podatke je nevidljiv za potrošače.

Razumljivo je da sve od navedenog tjera mnoge ljude na dodatne mjere opreza. Zašto biste vjerovali nekom ili nečemu što skuplja informacije o vama, a da nemate uvid u to kako će ti podaci biti korišteni?

Posljedice mogu biti devastirajuće po ekonomiju. Ako onlajn kompanije ne razumiju kako će se rukovati njihovim podacima i kako će isti biti upotrebljeni, neće vjerovati virtuelnim transakcijama i ugasiće se. Ekonomija koju Internet podržava mogla bi da nestane.

podaci

Zašto se naši podaci prikupljaju?

Za kompanije, vaši podaci znače njihov novac.

Uzmimo Snapchat, servis koji pruža mogućnost razmjene poruka koje će „nestati“ poslije nekoliko trenutaka. 2014. godine, kompanija je odbila 3 milijarde dolara vrijednu ponudu od strane Facebooka koji je htio da kupi Snapchat. Zašto je servis koji se ponosi činjenicom da pruža mogućnost „brisanja“ poruka toliko vrijedan? Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga šta Snapchat predstavlja za vas. Ako ste dio mlađeg tržita koji je manje zainteresovan za ostavljanje neizbrisivih tragova na Facebooku, onda je ideja servisa gdje poruke automatski nestaju veoma atraktivna.

Ako ste u potrazi za pripajanjem kompanije, vrijednost Snapchata leži u ličnim podacima koje korisnici moraju da pruže – imena, brojeve telefona i najvažnije  – svoju mrežu (ljudi sa kojima su povezani).

Različiti ljudi vide različite vrijednosti u istoj kompaniji, a to može značiti tenzije kada je u pitanju zaštita potrošača/korisnika. Kako bilo koja kompanija može monetizovati podatke svojih korisnika, ako i dalje vrši „isporuku“ privatnosti za koju su se ti korisnici prijavili?

Zbog čega je to značajno za nas?

Sa kompanijama koje su voljne da plate milione, pa čak i milijarde, za informacije o tome šta mi radimo onlajn, postoji jak motiv za ostale kompanije da prikupe sve podatke koji su im dostupni, zadrže ih zauvijek i koriste u svrhe koje im u datom vremenskom trenutku odgovaraju. Ovo šalje signal upozorenja koji jasno poručuje da sami treba da kontrolišemo naše lične podatke i informacije.

Ponekad se čini kao da je sve više zastupljena „djeluj odmah, traži oproštaj kasnije“ kultura.

I dok neke kompanije otvoreno govore o svrhama u koje koriste naše podatke, mi, kao korisnici, smo često „u mraku“. Inovacije se događaju brže nego što smo mi sposobni da im se prilagodimo. Ponekad se čini kao da je sve više zastupljena „djeluj odmah, traži oproštaj kasnije“ kultura.

Tu je i problem kršenja podataka. Velike povrede podataka nastavljaju da muče kako komercijalni, tako i javni sektor, i da utiču na milione korisnika i građana. Ako prikupljanje i zloupotreba podataka ne pokazuju znake zaustavljanja, šta mi možemo da učinimo?

Enkripcija je ključ

Mi uglavnom posmatramo enkripciju kao način čuvanja podataka u tajnosti, a samim tim i načinom ublažavanja rizika od zloupotrebe podataka – ali u digitalnom svijetu, šifrovanje je više od toga.

  • Ono osigurava da Internet saobraćaj ide ka pravom odredištu;
  • Pomaže da utvrdite da li razgovarate sa pravom osobom (servisom);
  • Štiti vas od prevare prilikom onlajn plaćanja;
  • Osigurava vaš mobilni telefon, vašu kućnu bežičnu konekciju
.

Enkripcija uliva povjerenje u skoro svaki aspekt aktivnosti na mreži, a kako se Internet Stvari (The Internet of Things) širi, ova lista će samo rasti.

podaci

Organizacije treba da djeluju

Organizacije takođe igraju značajnu ulogu. Prateći niz jednostavnih, ali efektivnih principa koje svaka organizacija može da implementira, stvorila bi se kultura etičkog korišćenja ličnih podataka korisnika:

  • Objavljivanje etičke obaveze prilikom upotrebe ličnih podataka korisnika;
  • Iskrenost kada je u pitanju saglasnost i ponovna upotreba podataka;
  • Transparentan biznis model;
  • Uključenje etike u dizajnu proizvoda/usluge.

Ovo može doprinijeti kreiranju održivog biznis modela i pojačati nivo povjerenja između korisnika i pružaoca usluga.

Korisnicima treba da politike budu na njihovoj strani

I kreatori politike imaju svoju ulogu kada je riječ o upotrebi ličnih podataka. Jedan od najvažnijih početnih koraka je da se stvori način za nagrađivanje kompanija i organizacija kako bi se podstakle etičke prakse rukovanja podacima. Etičko upravljanje podacima nije rješenje samo za korisnike – ono je takođe odlična osnova za izgradnju povjerenja i održivog privrednog rasta.

Kreatori politike treba da rade na kreiranju uslova u kojima etičko upravljanje podacima ima pozitivan efekat na tržište.

Mi, kao potrošači, treba da preduzmemo nešto sada. Informišite se, zahtijevajte veću privatnost i  zaštitite podatke na vašim uređajima prilikom komunikacije koristeći enkripciju.

Izvor: https://www.internetsociety.org/blog/public-policy/2017/03/my-data-your-business

Share This

Share this post with your friends!