Pohađajući ISOC trening – Shaping the internet, u sjećanju mi je ostao Čerčilov citat da „što dalje gledamo unazad, to više možemo vidjeti naprijed“. I zaista kada pogledamo kako se internet razvijao, od vladinog projekta krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, pa do danas kada je dostigao nivo globalne mreže svih mreža, možemo zaključiti da je internet promijenio svijet.

Tokom treninga smo prošli brojne module koji se tiču istorije interneta i njegovih karakteristika. Upoznali smo se sa pitanjem upravljanja internetom, ko spada u učesnike i stejkholdere, uključujući i hronologiju tehničkih inovacija, koje su jako uticale na razvoj interneta. Susreli smo se i sa razvojem principa, koji su ostali validni do danas, a koji su bazirani na fundamentalnom vjerovanju da je internet za svakoga. 

Razmjena informacija i podataka, instant komunikacija između ljudi širom svijeta, kreiranje novih biznisa – sve su to benefiti nastali upotrebom interneta. Naše razmišljanje o internetu, kako je nastao i kako se razvijao oblikovale su četiri ključne dimenzije: tehnologija, upravljanje, zajednica i komercijalizacija.

Upravljanje interentom

Tehnička inftastruktura, olakšavanje komunikacije, sloboda izražavanja, razvoj standarda i njihova primjena, ali i zaštita nacionalnih interesa, uključujući bezbjednost interneta spadaju u različite uglove posmatranja koji pokreću različite pristupe i očekivanja. Internet nema centralizovano upravljanje, ujedinjena pravila i politike. Stoga se postavlja pitanje ko upravlja internetom? Ko su ključni igrači? 

Pitanje načina upravljanja internetom je od ključne važnosti. Način na koji upravljamo ovim dragocjenim, globalnim resursom direktno utiče na buduće ekonomske i socijalne prilike. Po mnogim pitanjima upravljanja internetom, potrebno je uspostaviti ravnotežu između različitih interesa i pristupa. Uspostavljanje ove ravnoteže često predstavlja osnov za kompromis.

Ko su glavni akteri?

Vlade odlučuju o pristupu i korišćenju interneta na nacionalnom nivou. I zemlje u razvoju i one koje su razvijene ne spadaju u homogene grupe. Postoje znatne razlike u nivou razvoja, IT opremi, određivanju prioriteta, pa samim tim i u legislativi. U „aktivne vlade“ spadaju SAD, EU članice, Kina, Rusija, Indija i Brazil, čije aktivnosti na jednom kraju svijeta izazivaju dramatiče posljedice na drugom. Od nastanka interneta pa do danas američka vlada je bila uključena u upravljanju internetom. EU je 2015. godine usvojila Pravila o mrežnoj neutralnosti (EU-wide Net Neutrality rules) koja se odnose na neutralnost internet saobraćaja i sadrže prava krajnjih korisnika u pogledu pristupa i korišćenja internet usluga po svom izboru. Kada je u pitanju pozicija malih zemalja, posebno zemalja u razvoju, one nijesu u mogućnosti da imaju nekog bitnog uticaja zbog ograničenih političkih kapaciteta.

Provajderi internet usluga omogućavaju pristup internetu krajnjim korisnicima. Regulisani su nacionalnim legislativama u različitim državama, što može dovesti do nejednakog tretmana internet usluga u različitim zemljama. Telekomunikacione kompanije olakšavaju internet saobraćaj, protok informacija, sa glavnim ciljem osiguranja prijateljskog biznis okruženja za razvoj infrastrukture interneta. Kompanije za internet sadržaj – bilo da su u pitanju mali start-upovi ili tech kompanije, sve više su prisutni u procesima upravljanja internetom, što nije iznenađenje, budući da imaju poslovne prioritete koji su blisko povezani sa pitanjima upravljanjem internetom, kao što su intelektualna svojina, sajber bezbjednost i privatnost.

Tehnička zajednica kreirala je primarni duh interneta zasnovanog na principu podijeljenih resursa, otvorenih pristupa i suprostavljanju vladinog miješanja u internet regulative. Civilno društvo aktivno podržava multiakterski pristup upravljanja internetom. 

ICAAN (Internetska korporacija za dodijeljena imena i brojeve) je glava insitucija upravljanja internetom, koja definiše politike kako imena i brojevi interneta treba da se kreću i pomaže koordinaciji sistema imena domena – DNS na način umrežavanja imena domena sa odgovarajućim adresama internet protokola. Forum o upravljanju internetom, koji se organizuje jednom godišnje, okuplja ljude sa ciljem da diskutuju o javim politikama koje se tiču upravljanja internetom, kao što su internet izvori, pristup, bezbjednost, otvorenost i raznovrsnost. Forum predstavlja glavno globalno tijelo za bavljenje pitanjima javne politike interneta.

Svi ovi učesnici upravljaju malim djelom sajber prostora – surface web, koji obuhvata približno 4 procenta cijelog internet sadržaja. Pored toga, potoje još dva sloja, deep i dark internet. To su dimenzije interneta, gdje se obavljaju ilegalne radnje povezane sa online i offline aktivnostima.

Sajber prostor je novi nervni sistem svijeta. Svi smo povezani. U pitanju nije samo tehnologija uz čiju pomoć je svijet postao „globalno selo“. To je takođe i prostor koji moramo zajednički da zaštitimo. Komunikacija je ranije bila otvorena, bezbjednost nije dovođenja u pitanje. Međutim, ovaj sofiticirani eko-sistem, koji kreira poslove i spaja ljude, podliježe prijetnjama i sabotaži.

Izazovi

Zahvaljujući nagloj eskspanziji internet korisnika svjedoci smo da tehnologija pored svojih benefita, donosi i određene prijetnje. Tako je u žižu javnosti dospjela sajber bezbjednost. Zavisno od političke situacije na globalnom nivou, balans između privatnosti i sajber bezbjednosti stalno varira. Nakon 11. septembra balans se više usmjerio ka sajber bezbjednosti.

Glavni izazov za upravljanje internetom jeste: kako upravljati ovim prostorom, spriječiti, istražiti i suzbiti sajber kriminal i druge oblike nelegalnih radnji, uz pomoć mogućnosti koje pruža internet? Kako obavljati ove aktivnosti, uz istovremeno očuvanje privatnosti ljudi i njihovih fundamentalnih ljudskih prava?

Svjedoci smo da je moguće hakovati sisteme, ali i nas kao ljude što nas čini slabima i može čak ugroziti i živote. Kako je moguće da smo kreirali sisteme koji su tako laki za slomiti što može imati katastrofalne posljedice?

Dizajnirali smo sisteme koji ne tretiraju upadanja i kontrolu sajber sistema, koji imaju rupe u svom upravljanju, i pitanje je kako ćemo se suočavati sa tim problemom. Rješenje možemo pronaći jedino udruženim snagama. 

Budućnost interneta

Najvažnije pitanje za budućnost interneta nije kako će se tehnologija mijenjati, već kako će se upravljati tim procesom promjena i samom evolucijom. Zajedno moramo poraditi na strategiji šta možemo uraditi kao nacije, istraživati kako unaprijediti nauku, kako se zajednički boriti, biti hrabriji i dijeliti sve informacije u cilju rješavanja ovog problema i postizanja sajber bezbjednosti. Jer, kao što znate sharing is caring. ☺

Autorka teksta: Mina Mijanović, polaznica ISOC Chapters Training Program – Shaping the Internet 2020

Fotografija: Unsplash.com, autor Sergey Zolkin

“>

Share This

Share this post with your friends!