Njemačka želi da lideri Grupe 20 najrazvijenijih zemalja (G20) pristanu na usvajanje konkretnog plana, koji uključuje pristupačan pristup Internetu širom svijeta do 2025. Godine, zajedničke tehničke standarde i fokus na digitalno učenje.

Danas su G20 ekonomije, kao i mnoge druge širom svijeta, digitalne i međusobno povezane. Digitalne usluge su otvorile nove puteve za održivi ekonomski rast. Ali, digitalna ekonomija će nastaviti da napreduje i stvara nove mogućnosti za građane samo ukoliko je Internet jak, siguran i pouzdan. Bez ovog temelja, globalna digitalna ekonomija je u opasnosti.

Trenutno postoji 360 miliona ljudi koji učestvuju u prekograničnoj elektonskoj trgovini. 28% proizvodnje u zrelim ekonomijama je digitalno. Internet doprinosi 6,6 triliona dolara godišnje, ili 7,1% ukupnog BDP-a u G20 zemljama. Procijenjeno je da će se, do 2020. godine, broj korisnika povećati za preko 1 milijardu i da će biti između 30-50 milijardi dodatnih povezanih uređaja.

Međutim, ovo se ne može desiti bez ozbiljnog angažovanja oko bezbjednosti i privatnosti. Istina je da ekonomija može da funkcioniše samo u sigurnom i pouzdanom okruženju. Što nas dovodi do enkripcije (šifrovanja).

enkripcija

Jaka enkripcija je veoma važna za budućnost svjetske ekonomije, a Internet Society smatra da treba da postane norma za sve online transakcije. To nam omogućava vodimo lokalne i globalne poslove, radimo, umrežavamo se, vršimo sve vrste transakcija. Enkripcija je tehnički blok za obezbjeđivanje infrastrukture, komunikacije i informacija. Treba je ojačati i učiniti da postane univerzalna.

Međutim, umjesto da bude priznata kao način da se obezbijede sigurnije online transakcije (ili komunikacija),  prečesto se debata fokusira na korišćenje enkrišcije za osujećivanje sprovođenja zakona.

Mnogi veliki umovi su već posvetili znatan napor da riješe zagonetku postavljenu od strane konkurentnih ciljeva javne politike: uspostaviti bezbjednost, sigurnost i pouzdanost, sa jedne strane, kao i sprovođenje zakona i legitimnih ciljeva javne politike sa druge. Potrebno je shvatiti da je šifrovanje ključ za budućnost digitalne ekonomije, stoga se enkripcija ne smije posmatrati kao prepreka u sprovođenju zakona. Treba dekonstruisati pitanja sa kojima se suočavaju zakonodavni organi i kreatori politike, i razmisliti kako možemo zajedno postići pouzdanu digitalnu ekonomiju, zasnovanu na enkripciji.

Ovo je prvi put da članice Grupe 20 pozivaju nevladine aktere da doprinesu ovim pitanjima. To je prekretnica koju ne treba propustiti. Sva gledišta, uključujući i tehničke perspektive, moraju biti iznijeta na sto, ako želimo da postignemo ICT ciljeve-

Ako su zemlje G0 ozbiljne u pogledu jačanja ekonomije i donošenja ekonomskog i društvenog prosperiteta svojim građanima u budućnosti, postoje tri ključna principa koja treba odobriti i implementirati što prije:

  1. Enkripcija je važan tehnički temelj za kreiranje povjerenja u digitalnoj ekonomiji i treba da postane norma. Svi korisnici (vlada, kompanije ili pojedinci) treba da koriste enkripciju za zaštitu infrastrukture, komunikacija i privatnosti svojih podataka. Šifrovanje treba jačati a ne slabiti.
  2. Bezbjednost digitalne ekonomije je zajednička odgovornost koja zahtijeva stručnost i iskustvo svih zainteresovanih strana. To je hitna potreba koja zahtijeva otvorenu i inkluzivnu saradnju.
  3. Prava korisnika treba da budu u središtu svih odluka koje se donose, a tiču se digitalne ekonomije. Korisnici su kupci, a istovremeno doprinose uspjehu digitalne ekonomije.

Internet Society čvrsto vjeruje da je enkripcija najbolja osnova za kreiranje pouzdanosti digitalne ekonomije.

Share This

Share this post with your friends!